Ekologija


Svetski dan vlažnih područja

2. februar

priredila: Dragana Miličić

 

"Prirodna vodena bogatstva nisu neograničena i s njima se mora postupati pažljivo" - bio je opšti zaključak na velikoj međudržavnoj konferenciji održanoj 1971. godine u gradu Ramsaru, iranskom gradu na obali Kaspijskog jezera. Ovaj dan se obeležava i kao Dan Ramsarske konvencije.

Ramsarska poruka usvojena davne 1971. godine bila je i ostala osnova za zaštitu, očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa širom planete. Do danas je u međunarodnu saradnju na očuvanju ovih predela uključeno više od 150 zemalja, među kojima i Srbija.

Šta su to vlažna područja?

To su sve površine na Zemlji koje imaju osobine i kopna i vode, ali se i bitno razlikuju od svakog od ovih staništa pojedinačno. Postojanje vlažnih staništa veoma mnogo zavisi od uzajamnog uticaja i ravnoteže između tipično kopnenih i tipično vodenih sredina. U vlažna staništa spadaju uglavnom plitki vodeni baseni: bare, močvare, ritovi, mrtvaje, tresetišta, vlažne livade, ali staništa koja je čovek na neki način izmenio, kao što su ribnjaci, solane, pirinčana polja...
U prošlosti se smatralo da su ovo nekorisne, pa čak i štetne vodene površine (izvori bolesti i zaraze), da ih treba kultivisati ili čak isušivati. Zbog toga su mnoga od njih nepovratno uništena. Danas znamo da su vlažna staništa veoma važne vodene površine jer u njima žive retke biljke i životinje. A kada ih ne bi bilo, značajno bi se narušila prirodna ravnoteža na Zemlji.
Iako je naša zemlja veoma bogata značajnim vodenim staništima, treba uvek znati da prirodni resursi nisu neograničeni. Naprotiv, oni su vrlo ograničeni i sa njima se mora postupati pažljivo.
Iz ovih, ali i iz mnogo drugih razloga, ove godine Svetski dan vlažnih područja obeležava se pod sloganom:

"ZDRAVA VLAŽNA PODRUČJA – ZDRAVI LJUDI"