BIOLOGIJA

  Gljive kao simbiontski organizmi

tekst: Mirjana Davidović


Primer života gljiva u simbiozi čine i popularne "gljive" kombuha - čajna gljiva i kefir - kiselomlečni napitak. U oba slučaja tu simbiozu čine gljivice poznate u nauci kao kvasci i razne vrste bakterija.

Mikoriza (mykos =gljiva, rhiza =koren) predstavlja simbiozu gljiva i viših biljaka. Ona može biti obligatna (obavezna) ili fakultativna (povremena - ostvaruje se ako postoje uslovi, ali nije obavezna za biljku). Najlepši primer obligatne mikorize predstavljaju orhideje. Poznato je da da ove biljke mogu rasti kao paraziti na drugim biljkama, ali takođe ima i onih koje same stvaraju korenov sistem, zapravo gomolje u kojima su deponovane hranljive materije za razvoj i opstanak biljke. U našem narodu ove lepe biljke zovu kaćunima.

Kaćun ima plod u obliku tobolca koji sadrži na hiljade semenki sitnih kao najfinija prašina. One nošene vetrom padaju na mnoga mesta, ali samo mali broj uspe i da proklija. Zapravo proklijaju samo one koje u zemljištu nađu gljivice iz podrazdela ZIGOMYCOTINA. Tako sićušno seme mora da ostvari mikorizu sa gljivama koje mu daju sve one neophodne materije za rast i stvaranje gomolja. Ako se kaćun iz prirodne sredine presadi u vrt i ako u zemljištu nema ovih gljivica, on je osuđen na propast.


Kaćun - Orchis morio

(više o gljivama možete saznati na web sajtu www.treasurekeepers.org.yu)