RAČUNARI

 

Istorija računara

(priredila: Dragana Vujović Mihić)

 

Vekovima su ljudi pokušavali da olakšaju i ubrzaju izračunavanje matematičkih problema. U IX veku se pojavilo mnoštvo novih teorija u oblasti matematike i fizike, koje nisu mogle biti proverene zbog zamašnosti matematičkih proračuna. Pojavom kompjutera (elektronskih uredjaja za skladištenje i obradu podataka) ubrzan je tehnološki i informativni razvoj civilizacije. Za razliku od od pronalazaka za koje se tačno zna ko ih je i kada izumeo, za kompjuter se teško može imenovati samo jedna osoba kao pronalazač.

Kao začetnik informatike smtra se Britanac Čarls Bebidž (Charles Babbage, 1792-1871). On je izmislio diferencijalnu i analitičku mašinu za računanje.

Diferencijalna mašina je zamišljena za računanje četiri aritmetičke radnje: sabiranje, oduzimanje, množenje i deljenje. Analitička mašina je zapravo pretača današnjeg računara, zamišljena za nalaženje rešenja bilo kog matematičkog izraza, za koji znamo redosled operacija pomoću kojih taj izraz može biti rešen (danas skup operacija odredjenog redosleda nazivamo algoritam).

Prvi programer je zapravo programerka: Ada Bajron Lavlejs (Ada Bajron ,Lovelace, 1815-1852). Ada je bila inspirisana Bebidžovim radom i verovatno je prva osoba koja je pronikala u neverovatne mogućnosti Bebidžove analitičke mašine. Napisala je rad o Bebidžovoj “Analitičkoj mašini” koji se smatra prvim tekstom koji opisuje proces danas poznat kao kompjutersko programiranje.

Ona je predvidela i da će analitičke mašine služiti za komponovanje muzike, doduše za to će biti potrebno da protekne čitav jedan vek.

Alen Tjuring (Alan Turing,1912-1954) je još jedna karika u lancu zahvaljujući kojem je pronađen računar. Tjuring je tokom drugog svetskog rata bio angažovan na problemu dešifrovanja nemačkih tajnih poruka. Njegov pristup tom problemu zasnivao se na iznalaženju mašine koja će biti u stanju da reši svaki problem predstavljen nizom elementarnih operacija, a njena memorija je trbalo da bude dovoljno velika da može da skladišti instrukcije potrebne za račun. On je dao jedan apstraktni model takve mašine znan kao “ Tjuringova mašina”.

Dzon fon Nojman (John von Neumann ,1903-1957 ) je dao osnovne principe arhitekture današnjih računara. On je pravio razliku imedju materijalnog dela računara - hardvera (hardware) i softvera (software) odnosno programskog dela računara. On 1943. počinje sa radom u laboratoriji Los Alamos gde 1944. zajedno sa Dzon Moklijem (John Mauchley) i Dzon P. Ekertom (John P. Eckert) radi na projektu EDVAK (EDVAC). Oni su smislili prvi potpuno elektronski računar koji je radio na osnovu unapred zadatog programa.