VERONAUKA

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista

priredila: Sanja Jović

 

Gospod naš Isus Hristos, odnosno njegovo čovečansko telo, umro je raspet na krstu u Veliki petak i pred veče istog dana bio je sahranjen. Treći dan po smrti, u Veliku nedelju, Hristos je vaskrsao. O tome govore sva četiri jevanđelja (Mat. 28, 1-10), (Mar. 16, 2-8), (Luka 24, 1-12), (Jovan 20, 1-18). Svojim vaskrsenjem Hristos je pokazao da je on pravi Bog i da ima vlast nad životom i nad smrću. U Njegovom Vaskrsenju mi vidimo naše spasenje i vaskrsenje - "Ako Hristos ne vaskrese, uzalud je vera naša i propovedanje naše", kaže apostol Pavle. "Pošto je kroz čoveka došla smrt, kroz čoveka je došlo i vaskrsenje iz mrtvih. Jer, kao što u Adamu svi umiru, tako će u Hristu svi oživeti" (1. Korinćanima 15, 21-22). Hristos se nakon vaskrsenja javljao jedanaest puta za četrdeset dana: Mironosicama, Mariji Magdaleni, dvojici učenika svojih kada su pošli iz Jerusalima za Emaus, svima učenicima i na skupu vernih gde je bilo više od 500 braće. Vaskrsenje Hristovo dobro je provereno od apostola i mnogih ljudi koji su videli vaskrsloga Hrista i to je postao najvažniji događaj u istoriji sveta. Njime je završeno delo isklupljenja i spasenja roda ljudskoga.

Crkva ovaj događaj proslavlja kao najveći praznik. Uskrs (Vaskrsenje, Pasha, Veligdan, Vazam) je stari praznik; praznuje se još od vremena apostola, ali ne svuda u isti dan: negde je praznovan zajedno sa jevrejskom Pashom, negde četrnaestog dana meseca jevrejskog Nisana, a negde u nedelju posle jevrejske Pashe. Na prvom vaseljenskom saboru odlučeno je da se svuda praznuje jednog dana, i to posle prolećne ravnodnevnice, prve nedelje posle jevrejske Pashe i punog meseca. Uskrs je, dakle, pokretan praznik, koji se uvek vezuje samo za dan nedeljni, a može pasti u razmaku od 35 dana, od 4. aprila do 8. maja.

Uskrs je najsvečaniji praznik u godini; on je "praznik nad praznicima". Na taj dan skidaju se dveri u crkvi na oltaru, čime se želi pokazati da je Isus svojim vaskrsenjem pobedio smrt i otvorio rajska vrata. Cela nedelja po Uskrsu naziva se "Svetla nedelja", a crkvene pesme koje se tada pevaju pune su radosti i veselja. Umesto uobičajenog pozdrava, narod se na Uskrs i cele Svete nedelje pozdravlja sa "Hristos voskrese!" i "Vaistinu voskrese!" Tropar Vaskrsenju glasi: "HRISTOS VASKRESE IZ MRTVIH, SMRĆU SMRT UNIŠTI I SVIMA U GROBOVIMA ŽIVOT DAROVA."

Da bi se hrišćani dostojno pripremili za ovaj praznik, još od apostolskih vremena ustanovljen je "Veliki post" ili "Četrdesetnica", po uzoru na Isusa koji je 40 dana postio na Gori iskušenja. U narodu postoji običaj da se o Uskrsu, na Veliki petak, jaja boje crvenom i drugim jarkim bojama i da se daruju poznanici i prijatelji. To je u znak podsećanja na Mariju Magdalenu koja je caru Tiberiju, objašnjavajući mu Hristovo vaskrsenje, darovala kokošije jaje kao simbol Uskrsa.