Gospod
naš Isus Hristos, odnosno njegovo čovečansko telo, umro je raspet
na krstu u Veliki petak i pred veče istog dana bio je sahranjen.
Treći dan po smrti, u Veliku nedelju, Hristos je vaskrsao. O
tome govore sva četiri jevanđelja (Mat. 28, 1-10), (Mar. 16,
2-8), (Luka 24, 1-12), (Jovan 20, 1-18). Svojim vaskrsenjem
Hristos je pokazao da je on pravi Bog i da ima vlast nad životom
i nad smrću. U Njegovom Vaskrsenju mi vidimo naše spasenje i
vaskrsenje - "Ako Hristos ne vaskrese, uzalud je vera naša
i propovedanje naše", kaže apostol Pavle. "Pošto je
kroz čoveka došla smrt, kroz čoveka je došlo i vaskrsenje iz
mrtvih. Jer, kao što u Adamu svi umiru, tako će u Hristu svi
oživeti" (1. Korinćanima 15, 21-22). Hristos se nakon vaskrsenja
javljao jedanaest puta za četrdeset dana: Mironosicama, Mariji
Magdaleni, dvojici učenika svojih kada su pošli iz Jerusalima
za Emaus, svima učenicima i na skupu vernih gde je bilo više
od 500 braće. Vaskrsenje Hristovo dobro je provereno od apostola
i mnogih ljudi koji su videli vaskrsloga Hrista i to je postao
najvažniji događaj u istoriji sveta. Njime je završeno delo
isklupljenja i spasenja roda ljudskoga. |
|
Crkva
ovaj događaj proslavlja kao najveći praznik. Uskrs (Vaskrsenje,
Pasha, Veligdan, Vazam) je stari praznik; praznuje se još od
vremena apostola, ali ne svuda u isti dan: negde je praznovan
zajedno sa jevrejskom Pashom, negde četrnaestog dana meseca
jevrejskog Nisana, a negde u nedelju posle jevrejske Pashe.
Na prvom vaseljenskom saboru odlučeno je da se svuda praznuje
jednog dana, i to posle prolećne ravnodnevnice, prve nedelje
posle jevrejske Pashe i punog meseca. Uskrs je, dakle, pokretan
praznik, koji se uvek vezuje samo za dan nedeljni, a može pasti
u razmaku od 35 dana, od 4. aprila do 8. maja.
Uskrs
je najsvečaniji praznik u godini; on je "praznik nad praznicima".
Na taj dan skidaju se dveri u crkvi na oltaru, čime se želi
pokazati da je Isus svojim vaskrsenjem pobedio smrt i otvorio
rajska vrata. Cela nedelja po Uskrsu naziva se "Svetla
nedelja", a crkvene pesme koje se tada pevaju pune su radosti
i veselja. Umesto uobičajenog pozdrava, narod se na Uskrs i
cele Svete nedelje pozdravlja sa "Hristos voskrese!"
i "Vaistinu voskrese!" Tropar Vaskrsenju glasi: "HRISTOS
VASKRESE IZ MRTVIH, SMRĆU SMRT UNIŠTI I SVIMA U GROBOVIMA ŽIVOT
DAROVA."
Da
bi se hrišćani dostojno pripremili za ovaj praznik, još od apostolskih
vremena ustanovljen je "Veliki post" ili "Četrdesetnica",
po uzoru na Isusa koji je 40 dana postio na Gori iskušenja.
U narodu postoji običaj da se o Uskrsu, na Veliki petak, jaja
boje crvenom i drugim jarkim bojama i da se daruju poznanici
i prijatelji. To je u znak podsećanja na Mariju Magdalenu koja
je caru Tiberiju, objašnjavajući mu Hristovo vaskrsenje, darovala
kokošije jaje kao simbol Uskrsa.
|
|