NAUKA

Voda

priredila: Sanja Jović

 

Čista voda u tečnom stanju, pa i u stanju običnog leda, izgleda kao sasvim jednostavna supstanca. Voda se sastoji od jednostavnih molekula H2O, od kojih je svaki sastavljen od 2 atoma vodonika (H) i jednog atoma kiseonika (O). Međutim, upravo ovi naizgled jednostavni molekuli mogu da se vezuju međusobno na veoma različite načine, pod različitim pritiscima i temperaturama, te mnoga fizička svojstva vode odstupaju od uobičajenih svojstava drugih supstanci.

Prema savremenim podacima, voda ima ukupno 37 anomalija (odstupanja). Utvrđeno je, na primer, da pored običnog leda koji poznajemo iz hladnih zimskih dana, postoji više od 12 drugih kristalnih ili amorfnih oblika tvrdog (ledenog) stanja vode, koliko nema nijedna druga supstanca. Ta stanja se međusobno razlikuju po unutrašnjem rasporedu molekula, a i po svojim termodinamičkim osobinama. Na primer, običan led ima manju gustinu od tečne vode, što sledi iz dobro poznate anomalije širenja vode pri hlađenju na oko 0 °C, ali se zato na temperaturi od -22 °C i pri pritisku od 2071 atmosfere javlja treći oblik leda koji je gušći i koji pri tim uslovima tone dok običan led lebdi u tečnoj vodi. Ovakve pojave, kao i niz drugih, koje se ispoljavaju na nižim pritiscima, dovode do situacije da je danas, pored brojnih novih supstanci, voda jedna od supstanci koje se najviše istražuje u naučnim laboratorijama u svetu.