|
Svalbard
je grupa ostrva pod veličanstvenim polarnim nebom koja se nalazi
izmedu 71. i 81. stepena severne geografske širine, 900 kilometara
severno od obale Norveške, kojoj inače pripada. Okružena
je Barencovim i Grenlandskim morem sa južne strane i Arktikom
sa severne strane, a severni deo arhipelaga se nalazi u samom
polarnom krugu. 63 000 kvadratnih kilometara ostrva arktičkog
prostranstva, fjordova i glečera čine egzotičnu i veličanstvenu
turističku destinaciju. Na najvećem ostrvu Špicbergenu nalazi
se nekoliko malih gradova od kojih najveći ima oko 1 200 stanovnika.
Ipak, neobično bogata i živa istorija ovih predela, zajedno
sa izuzetnim doživljajima koje nudi arktičko podneblje i odličnom
turističkom ponudom već decenijama čine ovaj "biser Arktika"
izrazito privlačnim za turiste iz celog sveta, pa ih godišnje
bude i više od 40 000. A ono što Svalbard nudi posetiocima zaista
je jedinstveno i neponovljivo. |
Za
većinu posetilaca Svalbarda arktička svetlost
(aurora borealis) i polarne noći su najimpresivniji
doživljaji. Period "polarnih noći",
odnosno period neprestane obdanice, traje
od sredine aprila do sredine avgusta svake
godine, dok je od kraja oktobra do sredine
februara period stalne noći, kada se Sunce
uopšte ne pojavljuje iznad horizonta. Flora
i fauna su posebne, netaknute i krhke lepote,
iako nastanjuju područja dosta surovih klimatskih
uslova, pa su strogo zaštićeni zakonima
- može se reći da je ceo Svalbard zapravo
jedan veliki nacionalni park! Vegetacija,
iako prekriva svega 7 % ukupne površine
Svalbarda, obuhvata preko 100 retkih i neobičnih
biljnih vrsta koje su se prilagodile tamošnjim
uslovima, a populacija ptica i polarnih
sisara (polarnih medveda, lisica, irvasa,
foka, morskih krava i dr.) izuzetno je brojna.
|
|
|
Svalbard
ima relativno blagu klimu s obzirom na njegov geografski položaj.
Prosečna temperatura leti je oko 6 °C, a zimi oko - 14 °C. Sa
dosta padavina i sunčanih dana, Svalbard se često opisuje kao
"arktička oaza". Zima počinje krajem oktobra, kada
Sunce baca svoje poslednje zrake na Svalbard koji nedugo zatim
tone u period stalnih noći. Ipak, kada je vedro vreme, Mesec
reflektuje dovoljno svetlosti da zraci obasjaju nepreglednu
belinu kao u kasni sumrak, a na nebu se pojavljuju čudesne igre
svetlosti - aurore borealis stvarajući svojevrstan vatromet
boja i jedan od najlepših prirodnih fenomena. Februar je vreme
kada se Sunce ponovo vraća na Svalbard - dnevna svetlost je
ružičasta i meka, stanovništvo i prirodni svet se polako bude
i aktiviraju. To je vreme kada se slavi povratak Sunca i života
u ove predele i kada se održavaju brojne sportske i kulturne
svečanosti i manifestacije, ekskurzije i istraživačke ture -
"Svalbard ski maraton", brojna sportska takmičenja
u zatvorenoj hali, "Sunčani festival", "Polarni
džez", slikarska kolonija, mnogo izložbi, koncerata, revija
i aktivnosti na otvorenom. Posebna kulturna znamenitost je muzej
Svalbarda koji pruža uvid u celokupnu istoriju ovog arhipelaga
od njegovog otkrića, pa sve do današnjih dana. |
Smeštaj
turista je raznolik - od igloa i lovačkih brvnara specijalno
preuređenih za turiste, do udobnih kućica i hotela visokog
ranga. Restorani nude raznovrsna jela arktičke i internacionalnih
kuhinja, a sav šoping je oslobođen poreza. Najzanimljivije
su aktivnosti koje su na raspolaganju turistima - počev od
tura brodovima oko ostrva, pešačkih i ski tura, preko vožnji
sankama koje vuku polarni psi, jahanja konja, posete naseljima
ovdašnjih žitelja, do vađenja fosila starih milionima godina,
vožnje kajacima oko velikih santi leda, ronjenja u arktičkim
vodama i istraživanja unutrašnjosti glečera i podzemnih pećina.
Najtraženiji su obilasci ostrva na skijama i ture skijaškog
trčanja, ali i vožnja snoumobilima i sedmodnevna kampovanja
u planinama. Mogućnosti su izuzetno brojne, a sve je više
nego dobro organizovano i pod budnim okom i pažnjom specijalno
obučenih ekipa vodiča.
|
|
|