Pećka
patrijaršija - skupina crkava na domaku Peći, kraj pećke Bistrice,
a na ulazu u Rugovsku klisuru - jedan je od najznačajnijih spomenika
srpske prošlosti. U njoj se vekovima nalazilo sedište srpskih
arhiepiskopa i patrijaraha. Od svoga postanka u XIII veku Patrijaršija
je okupljala učene teologe, vrsne književnike i obdarene umetnike
i svi su oni u njoj ostavljali svedočanstva o svom pregalaštvu.
Stoga je ona danas ne samo staro središte srpske crkve, već i
mesto gde se čuva značajna umetnička zaostavština. Tačno vreme
osnivanja matične crkve u Pećkoj patrijaršiji nije poznato.
Želeći da središte srpske crkve bude na manje ugroženom mestu
i bliže središtu države, arhiepiskop Arsenije I je podigao na
ovom žičkom metohu kod Peći crkvu svetih Apostola. Ubrzo, oko
1250., po njegovom nalogu ona je bila i živopisana. Hram se nešto
kasnije , počeo nazivati i Sveti Spas, što je preuzeto kao spomen
na posvećenje Žiče. 1320. godine arhiepiskop Nikodim je podigao
crkvu svetog Dimitrija sa severne strane ovog hrama.
Posle turskog osvajanja srpske države jedno vreme zamrla je živa
aktivnost u Pećkoj patrijaršiji, tim pre što je ohridska arhiepiskopija
preuzela upravu nad nekadašnjom srpskom crkvenom teritorijom.
Obnova crkvene organizacije 1557. udahnula je nov život manastiru,
jer je patrijaršija ponovo postala središte srpske crkve. Već
1565. živopisana je skoro cela Danilova priprata. 1620/21. ugledni
slikar Georgije Mitrofanović je ponovio gotovo polovinu fresaka.
On je iste godine živopisao i staru manastirsku trpezariju. Sredinom
XVII veka Pećka patrijaršija uspostavlja veze sa ruskim carstvom,
od koga dobijaju poklone, kako u novcu, tako i u štampanim knjigama
i bogoslužbenim predmetima.
Posle završetka Prvog
svetskog rata u Pećkoj patrijaršiji je, posle ujedinjenja srpske
crkve, ustoličen prvi patrijarh obnovljene patrijaršije, Dimitrije
1924. godine. Otada se svi srpski patrijarsi ustoličuju u Pećkoj
patrijaršiji. 1931. i 1932. obavljeni su zamašni konzervatorski
radovi koji su Pećkoj patrijaršiji delimično vratili prvobitni
izgled. I posle Drugog svetskog rata, izvedeni su u nekoliko mahova
značajniji konzervatorski radovi i arheološka ispitivanja.