ZANIMLJIVOSTI

 

NAŠA KULTURNA BAŠTINA

(priredio: Predrag Grozdanić)


Pećka patrijaršija

(Kosovo)

Pećka patrijaršija - skupina crkava na domaku Peći, kraj pećke Bistrice, a na ulazu u Rugovsku klisuru - jedan je od najznačajnijih spomenika srpske prošlosti. U njoj se vekovima nalazilo sedište srpskih arhiepiskopa i patrijaraha. Od svoga postanka u XIII veku Patrijaršija je okupljala učene teologe, vrsne književnike i obdarene umetnike i svi su oni u njoj ostavljali svedočanstva o svom pregalaštvu. Stoga je ona danas ne samo staro središte srpske crkve, već i mesto gde se čuva značajna umetnička zaostavština. Tačno vreme osnivanja matične crkve u Pećkoj patrijaršiji nije poznato.

Želeći da središte srpske crkve bude na manje ugroženom mestu i bliže središtu države, arhiepiskop Arsenije I je podigao na ovom žičkom metohu kod Peći crkvu svetih Apostola. Ubrzo, oko 1250., po njegovom nalogu ona je bila i živopisana. Hram se nešto kasnije , počeo nazivati i Sveti Spas, što je preuzeto kao spomen na posvećenje Žiče. 1320. godine arhiepiskop Nikodim je podigao crkvu svetog Dimitrija sa severne strane ovog hrama.

Posle turskog osvajanja srpske države jedno vreme zamrla je živa aktivnost u Pećkoj patrijaršiji, tim pre što je ohridska arhiepiskopija preuzela upravu nad nekadašnjom srpskom crkvenom teritorijom. Obnova crkvene organizacije 1557. udahnula je nov život manastiru, jer je patrijaršija ponovo postala središte srpske crkve. Već 1565. živopisana je skoro cela Danilova priprata. 1620/21. ugledni slikar Georgije Mitrofanović je ponovio gotovo polovinu fresaka.

On je iste godine živopisao i staru manastirsku trpezariju. Sredinom XVII veka Pećka patrijaršija uspostavlja veze sa ruskim carstvom, od koga dobijaju poklone, kako u novcu, tako i u štampanim knjigama i bogoslužbenim predmetima.

Posle završetka Prvog svetskog rata u Pećkoj patrijaršiji je, posle ujedinjenja srpske crkve, ustoličen prvi patrijarh obnovljene patrijaršije, Dimitrije 1924. godine. Otada se svi srpski patrijarsi ustoličuju u Pećkoj patrijaršiji. 1931. i 1932. obavljeni su zamašni konzervatorski radovi koji su Pećkoj patrijaršiji delimično vratili prvobitni izgled. I posle Drugog svetskog rata, izvedeni su u nekoliko mahova značajniji konzervatorski radovi i arheološka ispitivanja.