ZANIMLJIVOSTI

 

NAŠA KULTURNA BAŠTINA

- MANASTIRI -

(priredio: Predrag Grozdanić)


Cetinjski

Cetinjski manastir

Ivan Crnojević je dve godine nakon podizanja dvora, 1484. godine dovršio na Cipuru svoju čuvenu zadužbinu - Crnojevića manastir u koji je preseljena mitropolija sa Vranjine Zetske. Godine 1692. manastir su do temelja razrušili turski osvajači (skadarski paša Sulejman Busatlija) i o njegovom tadašnjem izgledu postoje dva dokumenta: Gravire iz cetinjskog Oktoiha i jedan plan mletackog inženjera Barbieria. Po rekonstrukciji, manastirski kompleks je zauzimao površinu od 1400 m2. Bio je opkoljen rovovima ispunjenim vodom i odbrambenim zidom sa 62 puškarnice. Unutar zidina su se prostirali konaci, manja crkva Sv. Petra, i velika bazilika Sv. Bogorodice, koja je bila okružena tremom sa 18 stubova.

Manastir je obnovio rodonačelnik loze Petrovića – Vladika Danilo na drugom lokalitetu – mestu dvora Crnojevića. Osim dela materijala sa starog manastira, preneta je i ploča sa državnim grbom Crnojevića. Nakon obnavljanja, u toku XVIII veka nekoliko puta je bio rušen i spaljivan. Kompleks Manastira je u stvari grad – tvrđava u malom. Početkom XVIII veka podignuta je crkva, ćelije, trpezarija i kula-zvonik. Više puta adaptiran i dograđivan, sadašnji izgled kompaktnog jezgra dobija od 1925.-1927.godine. Jezgro čini crkva Rođenja Bogorodice, jednobrodna građevina skromnih dimenzija. U njoj je smešten kivot Sv. Petra Cetinjskog po kome je manastir dobio ime. U manastirskom kompleksu se nalazi i njegova ćelija isposnica. Južno od crkve su dvospratni konaci sa arkadnim vencima. Do njih je u tzv. Njegoševom konaku smeštena riznica manastira, po bogatstvu jedna od najvažnijih institucija te vrste u Crnoj Gori. U samom dvorištu se nalazi rekonstruisano gumno, koje je Njegoša inspirisalo kao mesto događanja mnogih scena u Gorskom vijencu.