ZANIMLJIVOSTI

 

NAŠA KULTURNA BAŠTINA

- MANASTIRI -

(priredio: Predrag Grozdaniæ)


Esfigmen

Ime manastira Esfigmen potice od grèke reci Sphigmeno što znaèi stisnuti, jer izgleda kao da je stisnut izmeðu dve planine. Drugi kažu da je ime dobio po osnivaèu koji je imao tanak konopac oko vrata (Sphigmenos).

Po tradiciji, manastir(koji slavi Hristovo vaskrsnuæe) su sagradili Teodosius Mikros i njegova sestra, kraljica Poulheria (408-450),koja je bila Marcianova žena. Kasnije je na manastir pala velika stena sa planine i razrušila ga. Ruševine starog manastira su pola kilometra dalje od današnjeg. Novi manastir je podignut krajem Xveka ,od monaha iz starog manastira.

Prvi pisani dokument o manastiru je pismo Paula Kseropotamitskog iz 1001. godine. Kratko vreme u XIV veku iguman je bio poznati Gregori Palamas, koji je kasnije postao solunski Arhiepiskop. Dva puta u XVI veku gusari su rušili i pljaèkali manastir, ali je on nanovo podignut.U XVII veku je pao u zaborav, ali  dobija pomoæ iz Rusije kao i od drugih pravoslavnih hrišæana koji su pomogli da manastir bude obnovljen.

Za vreme grèke revolucije 1821.godine Turci su naneli mnogo štete ovom manastiru. Od 1850-1858 mnogo novih æelija je podignuto. Pored glavnog hrama tu su još i 8 kapela. Poznati monah Antoni Pecerski, osnivaè poznatog manastira Lavra u Kijevu, živeo je u ovom manastiru tokom XI veka. On je doneo motive manastira u svoju zemlju i postao osnivaè ruskog manastirskog izgleda. Danas, je on poznat kao svetac.

Biblioteka sadrži 320 rukom pisanih dokumenata, od toga 75 na pergamentu. Jedan je obrisan i ponovo napisan. Neki od njih imaju odliène minijature koje potièu èak i iz XI veka. Takoðe, tu je i 2500 štampanih dokumenata. Blago manastira sadrži krst Pulherie, izvrsnu mozaik-ikonu iz XIII veka, minijaturne ikone, liturgijske objekte, sciptre, krstove, razne mošti, nekoliko veoma vrednih dokumenata, jedan deo Napoleonovog šatora iz Egipta i drugo.