ZANIMLJIVOSTI

 

NAŠA KULTURNA BAŠTINA

- MANASTIRI -

(priredio: Predrag Grozdaniæ)


Iveron

Za vreme godina cara Mihaela Paleologosa, monasi nisu želeli da odbace svoju religiju, kao što su latini to od njih zahtevali. Nakon što su ubijeni, baèeni su u more. Nešto kasnije Katalanci su upotpunili katastrofu. 1357 manastir je postao grèki( pre toga je bio gruzijski) ukazom patrijarha Kalistosa, ne samo zbog broja gkih monaha, veæ i zbog intelektualnih problema koje su im stvarali gruzijski monasi. Aprila 1865. je potpuno izgoreo osim glavnog hrama, ali zahvaljujuci požrtvovanosti monaha je obnovljen.

Glavni hram podigao je gruzijac George Varasvatse 1030., a ikone na zidovima su naslikane u periodu od 16. do 19. veka. Ikone na zidovima nisu samo ikone svetaca, veæ i poznatih filozofa kao Sofokle, Platon, Plutarh, Aristotel itd.

Za vreme grèke revolucije 1821. manastir je prodao veliki deo svog blaga u cilju pomoæi grèkim pobunjenicima. Poslednji gruzijski monah je umro 1955. godine. U Iveronu je drugaèije vremensko raèunanje nego u ostalim manastirima. Zasniva se na Haldeon vremenskom sistemu, koji je baziran na zalasku sunca.

Manastir ima 17 kapela, meðu njima kapela Portaitise (vratarica) u kojoj se èuva istoimena èudotvorna ikona. Biblioteka je jedna od najveæih na Svetoj Gori, sadrži 2000 rukom pisanih dokumenata i oko 13000 štampanih. Od ostalih blaga izdvaja se ikona Portaitise, srebrni sveænjak po izgledu na drvo limuna, mantija patrijarha Gregorija petog, skiptar cara Cimiskog, deo svetog krsta, mošti mnogobrojnih svetaca itd.