UMETNOST

Stevan Stojanović Mokranjac

(1856-1914)

piše: Sofijana Oničin Jablanov

 

Stevan Stojanović Mokranjac, jedan od najznačajnijih srpskih kompozitora do danas, rođen je u Negotinu 1856. godine. Odgajan na srpskoj crkvenoj i narodnoj muzici, tokom života se bavio obradom narodne, svetovne i crkvene muzike, kao i komponovanjem. Studirao je u Minhenu, Rimu i Lajpcigu. U svojoj 32. godini (1887.g.) postao je dirigent Beogradskog pevačkog društva, načinivši od ovog hora izvanredan izvođački ansambl. Mokranjac je sa ovim horom gostovao u mnogim gradovima Srbije. Šireći muzičku kulturu, izašao je izvan okvira Srbije i posetio Dubrovnik, Kotor, Cetinje, zatim Skoplje, Solun, Budimpeštu. Koncerte je održavao i u Sofiji, Plovdivu i Carigradu, mnogim velikim ruskim gradovima, kao i u Berlinu, Drezdenu i Lajpcigu.

Gostovanja Mokranjčevog hora pratili su srpski ambasadori i predstavnici zemalja u kojima su održavani koncerti, čime se ukazala izvanredna prilika da se u stranim zemljama prikažu umetnički rezultati srpskog muzičkog stvaralaštva i izvođaštva.

Godine 1889. osnovao je Gudački kvartet u kome je i sam svirao i zajedno sa Cvetkom Manojlovićem i Stanislavom Biničkim postavio je temelje srpskoj muzičkoj pedagogiji, osnivajući, deset godina kasnije, Srpsku muzičku školu. Danas je to muzička škola "Mokranjac" u Beogradu u kojoj je Stevan Mokranjac predavao teoretske predmete i sve do 1913. godine bio njen prvi direktor.

Mokranjčevih Petnaest Rukoveti (komponovao ih je od 1883-1909) spadaju među vrhunska dostignuća srpske muzike. Rukoveti su vrsta horskih kompozicija, inspirisane i zasnovane na narodnom melosu Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Bosne. Među rukovetima, najlepša je Deseta, sa temom" Biljana platno beleše" i ona predstavlja sam vrhunac Mokranjčevog stvaralaštva.

Rukoveti sa Kosova, iz Crne Gore i iz Bosne, zajedno sa Primorskim napevima i originalnom horskom kompozicijom (minijaturom) "Kozar" čine osnovu njegovog svetovnog horskog stvaralaštva. Od duhovnih dela pisanih u pravoslavnoj tradiciji i danas se izvode Opelo u fis molu, Liturgija i druge kompozicije.

Mokranjac je, zabeleživši preko 300 narodnih melodija iz raznih krajeva zemlje postavio temelje etnomuzikologije u Srbiji. Umro je u Skoplju, godine 1914.