Naše zdravlje

 

Bioritam ljudskog tela

priredila: Sanja Jović


Na osnovu mnogobrojnih višegodišnjih ispitivanja poslednjih nekoliko decenija, naučnici su zaključili da čovečije telo poseduje svojevrsni mehanizam koji telu pomaže da svoje vitalne funkcije uskladi sa periodima dana i noći u obliku ciklusa aktivnosti koji traje približno 24h, koliko i dan kako ga mi vremenski računamo. Pored opšteg bioritma koji određuje funkcinisanje osnovnih organa (srca, mozga, pluća), postoje i bioritmovi pojedinih organa zasebno. Tokom ispitivanja, uočeno je da se gotovo svi ljudi ponašaju vrlo slično i da očigledno postoji opšti obrazac čovekovog bioritma. Njegovo poznavanje neophodno je zbog boljeg upoznavanja funkcionisanja sopstvenog tela i svesnog uticaja na aktivnosti kojima se bavimo kako bismo ih prilagodili sopstvenom prirodnom "časovniku" i bolje iskoristili povoljne trenutke za određene aktivnosti, a i da ne bismo nepotrebno nastojali da te iste aktivnosti obavljamo u periodima kada naše telo nije sposobno za to.

Sati: Od 0h do 3h

Rad limfocita T (belih krvnih zrnaca zaduženih za otpornost organizma) na najvišem je nivou. Aktiviraju se hipotalamus (moždano središte za protok hormona) i nadbubrežne žlezde (nalaze se iznad bubrega i luče supstance koje nas štite od stresa). Oko 2h ujutru najviši je nivo lučenja hormona rasta.

Sati: Od 3h do 6h

U 4h ujutru astmatičari najčešće imaju napade teškog kašlja. Oko 6h nivo melatonina opada i telo se polako budi. Kako se približava čas buđenja, ritam rada srca se ubrzava, a krvni pritisak raste.

Sati: Od 6h do 9h

Povećava se lučenje testosterona i kortikosterona, organizam je već sasvim razbuđen, a šećer je u porastu. Ljudi sa obolelim kostima osećaju najjače bolove. Ovo je ujedno i najopasniji deo dana za obolele od angine pektoris i za dobijanje infarkta.

Sati: Od 9h do 12h

za one koji pate od glavobolje ili alergijskih kijavica, ovo je najteži period dana. Mozak, međutim, u ovo doba doživljava vrhunac svoje aktivnosti - čovek je u ovo doba dana najživahniji, najusklađenijih pokreta i sa najboljom koncentracijom. Tada se najviše može naučiti, događa se najmanje saobraćajnih nesreća, kao i nezgoda na gradilištima i u fabrikama. Sve ovo se događa zahvaljujući lučenju kortizola, adrenalina i aldosterona, kao i zbog prisustva veće količine serotonina i drugih neurotransmitera.