Nauka

  Šta se krije iza "F"?

 

Šta nauka ima da kaže po pitanju fluora?

Ne postoji nijedna bolest, oboljenje ili zdravstvena tegoba koja je izazvana nedostatkom fluora. Zvanična, ''mainstream'' nauka, koja besomučno forsira fluor kao neophodan za zdravlje zuba, do sada pred javnost nije izašla sa bilo kakvim rezultatima( makar i neubedljivim) koji upućuju na to da je fluor koristan za naše zube. Kada se počinjalo sa masovnim fluorisanjem vode sredinom 40-tih godina prošlog veka, sva nauka o korisnosti fluora je bila bazirana na usmenim obrazloženjima. Blede statistike i usmena preporuka najviših zdravstvenih autoriteta su bile dovoljne da čovečanstvo više od 50 godina slepo sluša i prihvata fluorisanje kao jednu potpuno normalnu stvar. Sa druge strane tokom zadnjih 60 godina imali smo i priličan broj naučnika koji nisu slepo pratili mainstream, nisu gazili po prethodno utabanim putevima, nisu bili samo ponavljači naučenog, novac nije bio jedan jedini smisao u njihovim istraživanjima. Evo pregleda zaključaka, u kratkim crtama, do kojih su došli naučnici koji su se ozbiljno pozabavili ispitivanjem i istraživanjem fluora:

- Fluoridi ometaju sintezu kolagena što dovodi do njegovog razlaganja u kostima, tetivama, mišićima, koži, hrskavičavom tkivu, plućima, bubrezima i traheji.

- Fluoridi stimulišu stvaranje granula i potrošnju kiseonika u belim krvnim zrncima (BKZ), ali sprečavaju taj proces kada je BKZ izložena dejstvu neke strane supstance u krvi.

- Fluoridi smanjuju energetske rezerve i sposobnost BKZ da uništavaju strane materije procesom fagocitoze. Čak i mikromolarne količine fluorida, ispod 1ppm (1 part-per-milion) mogu ozbiljno da suzbiju sposobnost belih BKZ da uništavaju patogene mikroorganizme.

- Fluoridi zbunjuju imuni odbrambeni sistem i podstiču ga da napada tkiva svog tela i povećavaju brzinu rasta tumora kod ljudi koji su podložni raku.

- Fluor sprečava stvaranje antitela u krvi.

- Fluoridi ometaju rad štitne (tiroidne) žlezde.

- Fluoridi ispoljavaju štetna dejstva na razna tkiva u telu čoveka.

- Fluoridi podstiču i pospešuju razvoj raka kostiju.

- Fluoridi izazivaju preuranjeno starenje kod ljudi.

- Ingestija(gutanje) fluora preko paste za zube, sredstava za ispiranje usta i sprečavanje karijesa kod dece je veoma opasna za njihov biološki razvoj, životni vek i opšte zdravstveno stanje.

Na našu sreću, Majka Priroda drži fluor pod katancem – jako retko u prirodi nalazimo elementarni fluor, u najvećem broju slučajeva on je vezan za druge elemente, gradeći na taj način fluoride, koje nama stavljaju u paste za zube. Fluoridi ne ispoljavaju ekstremnu toksičnost kao elementarni fluor, ali to nikako ne sme da zavarava, jer je 2 g fluorida dovoljno da ubije odraslog čoveka. Majka Priroda se takođe pobrinula i da naše male bebe ne dolaze u kontakt sa otrovom - stvorila je savršen odbrambeni mehanizam koji ne dozvoljava da fluor iz krvi dojilje prodre u mleko, bez obzira na količinu unetog fluora putem vode (opet, sve zavisi od jedinke do jedinke, u par slučajeva su pronađene nanogramske(0.01 ppm) količine fluora u majčinom mleku).

Dalje, što se naučnih činjenica vezanih za fluor tiče, treba znati sledeće:
Fluor je kumulativni otrov. 50% fluora koji unosimo u sebe svakog dana se isfiltrira u bubrezima i izbaci kroz mokraću, a drugih 50% se zadržava u našem telu, u kostima, epifizi i jos nekim tkivima. Ukoliko su nam bubrezi oštećeni, akumulacija fluora će biti još veća.

Fluor gradi komplekse sa velikim brojem metala, među kojima su i oni koji su neophodni organizmu (kalcijum, magnezijum) i oni koji su štetni po nas, ali ih imamo u sebi i bliskom okruženju (olovo i aluminijum). Zbog gradnje tih kompleksa javljaju se razni problemi, recimo, fluor utiče na neke enzime kod kojih je magnezijum važan ko-faktor, a takođe olakšava unos aluminijuma u tkiva do kojih aluminijum inače teško dopire. Kalcijum fosfat je normalni sastojak naše pljuvačke. Dokazano je da kalcijum fosfat dosta pomaže kod remineralizacije zuba. Unosom fluora, stvara se beskorisni i toksični nus produkt, kalcijum fluorid, kojim se zubi mineralizuju, što zube čini slabijim i podložnijim propadanju što je umnogome ubrzano unosom procesirane hrane, hrane sa veštačkim dodacima.

50-tih i 60-tih godina prošlog veka veliki broj lekara je prepisivao fluor za smanjenje aktivnosti tiroidne žlezde kod onih koji su patili od hipertireoze. Znači, pijenjem fluorisane vode mi u sebe unosimo sredstvo koje koči normalan rad tiroidne žlezde, tako da pored onih koji pate od hipertireoze imamo i one koji pate od hipotireoze, čije su uobičajene posledice umor, depresija, gojenje, bolovi u mišićima i zglobovima, povećan nivo holesterola, povećana mogućnost za sticanje neke od raznih srčanih oboljenja.

U nekim eksperimentima gde je fluor korišćen u tretiranju osteoporoze, sa ciljem da kosti očvrsnu i tako se smanji broj fraktura, desilo se suprotno, broj fraktura, posebno kuka, je znatno povećan. Neki rani simptomi skeletne fluoroze (bolest kostiju i zglobova izazvana fluorom) jako podsećaju na simptome artritisa, te se često dešavaju pogrešne dijagnoze. Inače od skeletne fluoroze pate milioni ljudi u Kini, Africi i Indiji.
Dentalna fluoroza je dečja bolest izazvana prevelikim dozama fluora. Pošto za sada ne postoji precizno objašnjen mehanizam oštećivanja zubne gleđi, biće da je fluoroza posledica inhibiranih enzima u rastu zuba ili uticaja fluora na tiroidnu žlezdu.

Količina od 1ppm fluora (uobičajena količina za fluorisanje vode) je 100 puta veća od najveće količine nađene u majčinom mleku(0,01 ppm), što upućuje da je fluor potpuno nepotreban ljudskom biću, pogotovo u tako ranom stadijumu, jer malo dete može imati samo štete, i apsolutno nikakve koristi, od unosa fluora u svoj organizam.

1991.g u Akronu, Ohajo Regional Toxicology Center je prijavio smrt deteta kao posledicu ingestije (gutanja) 16mg/kg fluorida (dete je pojelo celu tubu paste).
U USA, na svakoj pasti za zube koja sadrži fluor stoji sledeće (zakonski obavezno):
Warning: Keep out of reach of children under 6 years of age! If you accidentally swallow more than used for brushing, get medical help or contact a Poison Control Center right away!
Nekoliko studija je pokazalo da se u epifizi fluor akumulira u većim kolicinama, kao i da redukuje normalnu proizvodnju melantonina i vodi ka ranijem početku puberteta.
U septembarskom izdanju Žurnala Americke Medicinske Asocijacije (Journal of the American Medical Association) iz 1943.g,tvrdi se: '' Fluoridi su generalni protoplazmatički otrovi koji menjaju propustljivost ćelijske membrane inhibicijom određenih enzima.Tačan mehanizam ovakvog njihovog dejstva je još uvek nepoznat.''


1975.g Dr.John Yiamouyiannis je objavio preliminarne rezultate naučnog istrazivanja koji su pokazali da ljudi koji žive u područjima fluoridizacije vode imaju veću stopu smrtnosti od raka u odnosu na ljude koji žive u područjima gde se voda ne fluoriše. Američki nacionalni Institut za rak (National Cancer Institute-NCI) je odmah pokušao da odbaci ovaj naučni rad, međutim dr-u Yiamouyiannisu se odmah priključio Din Burk (Dean Burk), do tog trenutka glavni hemičar u NCI. Njih dvojica zajedno vrše dodatna istraživanja i studije, i 1977 objavljuju nalaze glavnog istraživanja, da najmanje 10 000 ljudi godišnje u SAD umre od raka izazvanog fluorom, njihovi rezultati su uvršćeni u kongresni izveštaj kongresmena Dilejnija (Delaney) koji između ostalog govori i o vezi između fluora i raka. Dilejni potom kreira tzv. Dilejnijev Amandman kojim se zabranjivalo dodavanje kancerogenih supstanci u ljudsku ishranu. Sprovedeno je nekoliko istraživanja vezanih za uticaj fluora na zube, ali je svakako najobuhvatnije bilo istraživanje dr. Džona Kolkhuna(John Colquhoun) koji je 1990.g. napravio eksperiment na Novom Zelandu u kojem je učestvovalo 60.000 dece školskog uzrasta(30 000 iz područja gde se fluorise voda, 30 000 iz područja gde se voda ne fluoriše). Nakon godinu dana, dokazano je da nema nikakve razlike u kvalitetu zuba dece koja koriste fluorisanu vodu u odnosu na onu koja je ne koriste, osim što kod dece koja su pila fluorisanu vodu znatno porastao broj slučajeva dentalne fluoroze ( tamne mrlje na zubima).