Muzika

Bečki klasičari

Franc Jozef Hajdn

Priredila: Milena D.

     

Hajdnova najvažnija dela su simfonije i gudački kvarteti. Za ceo svoj život komponovao je sledeće:
- sto osam simfonija
- sedamdeset sedam gudačkih kvarteta
- trideset osam klavirsksih tria
- dvanaest violinskih sonata
- mnogo koncerata za violinu, violončelo i klavir
- preko pedeset sonata, varijacija, fantazija za klavir
- preko dvesta kompozicija za "BARITON" instrument, na kojem je svirao knez Esterhazi
- tri oratorijuma
- dvadeset šest misa
- dva rekvijema
- dvadeset četiri opere
- četrdeset pesama
- mnoge obrade narodnih napeva iz Škotske i Velsa

Hajdna je u muzici karakterisao istrajan rad i neprestano usavršavanje kompozicione tehnike.

1751. godine je napisan "Grbavi đavo", a 1755. prvi gudački kvartet, koji je pripreman za barona Furnberga.

Pošto je bio okrenut narodu i prirodi, Hajdn je mogao mnogo toga da uradi. Pisao je dosta menueta, koji su bili prožeti duhom narodne muzike, jednostavnošću i humorom.


Najpoznatije simfonije su:
Simfonija u Es duru,
Simfonija br. 59. g - moll
Tužna simfonija br.44 c-moll
Oproštajna simfonija br. 45 fis - moll
Strasti br.49 f - moll
Oksfordska simfonija br.92 G - dur  
šest pariskih simfonija
dvanaest londonskih simfonija
Vojnička simfojija
Kokoška, Medved
le Matin (Jutro)
Le Midi (podne)
Le Soir (veče)

 


Od kvarteta najpoznatiji su:
Sonnenquartette (kvartet Sunca) napisan 1771. godine
šest ruskih kvarteta (1782. godine)
Veštičiji menuet (deo kvarteta, koji se izvodi u kanonu)

Komponovao je komične opere na italijanski tekst.
"Prava istrajnost" ("Vera constanza")
"Neočekivani susret" ("L'incontro improviso")
"Napušteno ostrvo" ("L'isola disabitata")
"Svet na mesecu" ("Il mondo della luna")
"Apotekar" ("Lo speziale")
"La canterina" ("pevačica")

 
F. J. Hajdn u poznim godinama

Pored muzičko scenskih dela, simfonija, gudačkih kvarteta komponovao je i duhovnu muziku. Njegova najveća dela ovog tipa su "Nelson" misa i "Stabat mater".

Zadnja dela su mu oratorijumi "Stvaranje sveta" (komponovana1795-97godine) i "Godišnja doba" (1799). Hajdn je komponovao oratorijume na osnovu Hendlovih, čije je izvođenje čuo u Londonu.
"Stvaranje sveta"  opisuje bibliski nastanak zemlje i ljudi, dok "Godišnja doba" govore o životu na selu, tokom cele godine.